- apsolutan
- absoluut
Hrvatski Nizozemski Rječnik. 2013.
apsolutan
Look at other dictionaries:
apsolutan — ȁpsolūtan prid. <odr. tnī> DEFINICIJA 1. koji se uzima i promatra sam za sebe bez odnosa prema drugome; neograničen 2. koji je savršen po prirodi ili kvaliteti; cjelovit, kompletan, potpun 3. a. koji nije miješan [apsolutni alkohol]; čist b … Hrvatski jezični portal
rȅlatīvan — rȅlatīv|an prid. 〈odr. vnī〉 1. {{001f}}a. {{001f}}koji podrazumijeva neki odnos, koji je u odnosu, u vezi s drugim pojmovima i pojavama, ovisan o određenom uvjetu i okolnosti b. {{001f}}koji nema vrijednost sam po sebi, nego samo u odnosu na… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
relativan — rȅlatīvan prid. <odr. vnī> DEFINICIJA 1. a. koji podrazumijeva neki odnos, koji je u odnosu, u vezi s drugim pojmovima i pojavama, ovisan o određenom uvjetu i okolnosti b. koji nema vrijednost sam po sebi, nego samo u odnosu na nešto drugo … Hrvatski jezični portal
ȁpsolūtno — pril. 1. {{001f}}razg. u dijaloškoj situaciji na ono što je rekao sugovornik: nedvojbeno, svakako, nema sumnje, bez daljnjega, sigurno [∼ sam protiv tog prijedloga] 2. {{001f}}na apsolutan način … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
bȅzuvjetan — bȅzuvjet|an prid. 〈odr. tnī〉 koji se mora izvršiti bez ikakvih uvjeta; obavezan, neograničen, potpun, apsolutan [∼na predaja; ∼na potreba] ∆ {{001f}}∼na kazna pravn. sudska presuda koja znači automatsko izvršavanje kazne zatvora, namirivanje… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
pȕn — prid. 〈odr. ī〉 1. {{001f}}a. {{001f}}koji nema praznine; ispunjen, napunjen [∼a posuda; ∼a vreća] b. {{001f}}koji je dokraja zaposjednut čime [grad ∼ ljudi] 2. {{001f}}a. {{001f}}koji sadrži u sebi mnogo čega, koji obiluje [∼ lišća] b.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
tȍtālan — tȍtāl|an prid. 〈odr. lnī〉 1. {{001f}}koji je čitav [∼na šteta]; cjelovit, potpun 2. {{001f}}koji je sveobuhvatan [∼na vlast; ∼ni kreten]; kompletan, apsolutan ∆ {{001f}}∼na rasprodaja prodaja robe po minimalnim cijenama, uključujući i zalihe, ob … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
pun — pȕn prid. <odr. ī> DEFINICIJA 1. a. koji nema praznine; ispunjen, napunjen [puna posuda; puna vreća] b. koji je dokraja zaposjednut čime [grad pun ljudi] 2. a. koji sadrži u sebi mnogo čega, koji obiluje [pun lišća] b. koji je obuzet,… … Hrvatski jezični portal
bezuvjetan — bȅzuvjetan prid. <odr. tnī> DEFINICIJA koji se mora izvršiti bez ikakvih uvjeta [bezuvjetna predaja; bezuvjetna potreba]; apsolutan, neograničen, obavezan, potpun SINTAGMA bezuvjetna kazna pravn. sudska presuda koja znači automatsko… … Hrvatski jezični portal
apsolutno — ȁpsolūtno pril. DEFINICIJA 1. razg. u dijaloškoj situaciji na ono što je rekao sugovornik: nedvojbeno, svakako, nema sumnje, bez daljnjega, sigurno [apsolutno sam protiv tog prijedloga] 2. na apsolutan način ETIMOLOGIJA vidi apsolut … Hrvatski jezični portal
totalan — tȍtālan prid. <odr. lnī> DEFINICIJA 1. koji je čitav; cjelovit, potpun [totalna šteta] 2. koji je sveobuhvatan, kompletan; apsolutan [totalna vlast; totalni kreten] SINTAGMA totalna rasprodaja prodaja robe po minimalnim cijenama,… … Hrvatski jezični portal
